Proljeće je tu, a time i toplije vrijeme, sunčeve zrake i više boravaka u prirodi. No, koliko god buđenje iz zimske hibernacije mnoge veseli, ipak dio strepi od još jednog vjesnika proljeća – alergija. U zadnjih 50 godina proljetne alergije sve su češće, a u razvijenijim zemljama svaka četvrta osoba pati od nekog oblika ove moderne pošasti.
Alergije i alergeni
Što je to zapravo alergija? Radi se o prekomjernoj reakciji našeg imunološkog sustava na neku tvar, odnosno alergen. Drugim riječima, ukoliko se alergen kao što je pelud nađe u našem sustavu, uživanje u blagom proljetnom suncu zamijenit će svrbež i suzenje očiju, curenje i svrbež nosa, kihanje, kašljanje i slično.
Alergeni mogu biti cjelogodišnji ili sezonski. Cjelogodišnje alergene najčešće nalazimo u zatvorenom – prašina, grinje, dlake životinja, perje, plijesan ili pak određene vrste hrane, prisutni bez obzira na to koje je doba godine. S druge strane, sezonski alergeni određeni su dijelom godine u kojem cvatu određena stabla, trave i korovi. Za razliku od recimo voćaka koje oprašuju kukci, ove se biljke razmnožavaju zrakom što znači da je koncentracija peludi u zraku visoka i lakše ulazi u naš organizam kad dišemo.
Proljetne alergije ili prehlada?
Kraj zime i početak jeseni predstavljaju period u kojem se bilježi porast i virusnih prehlada i alergija. Imajući na umu da su neki od simptoma identični, ponekad je teško razlikovati s kojom se točno bolešću susrećemo. Ipak, postoji nekoliko razlika u simptomima koji nam mogu otkriti jesu li u pitanju proljetne alergije ili prehlada.
Glavna razlika je ta da je prehlada najčešće popraćena i povišenom tjelesnom temperaturom, dok proljetne alergije nisu. S druge strane, alergija će to nadoknaditi jakim svrbežom nosa i očiju koji nije prisutan kod virusne zaraze, a gnjavit će nas znatno duže od prehlade koja u prosjeku traje 6-7 dana. Ukoliko primijetimo pojavljivanje istih simptoma svake godine u određeno vrijeme, a naročito ako imamo povijest alergija u obitelji, najbolje je napraviti alergijski test kako bismo bili sigurni u dijagnozu.
Kako alergiju spriječiti ili ublažiti?
Jednom kad dođe do proljetne alergije, jedino moguće rješenje je korištenje jakih antialergijskih tableta ili kapsula koje najčešće otežavaju svakodnevno obavljanje poslova, stoga je poželjno više pažnje posvetiti sprječavanju reakcije na alergene. Najčešći savjet koji ćemo čuti u vezi ublažavanja simptoma proljetne alergije je da se klonimo onog što je izaziva. Drugim riječima, ukoliko smo alergični na pelud breze, početkom ožujka bilo bi dobro izbjegavati ta stabla. Ukoliko smo alergični na kućnu prašinu, važno je redovito čišćenje te uklanjanje tapeciranih predmeta poput tepiha, plišanih igračaka i zavjesa.
Ipak, priroda nam nudi i neke svoje ratnike u borbi s alergijama. Kako je alergija zapravo pretjerana reakcija našeg imunološkog sustava na podražaje, poželjno je koristiti tvari koje uravnotežuju te reakcije. Jedna od njih je glavni sastojak kurkume – kurkumin, zaslužan za žutu boju ovog začina. Kurkumin između ostalog balansira imunološki sustav tako da ublažava reakcije sustava ako su pretjerane te ih pojačava ako su preslabe. Kurkumin je danas rekorder i po tome što se uz njegovo proučavanje veže više od 16.000 biomedicinskih istraživanja objavljenih na PubMed-u, u rasponu od raznih upala, artritisa, pa do različitih oblika karcinoma, Alzheimerove bolesti, itd.
