Krom je esencijalan mineral koji je potreban za normalan metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti. Pripada skupini elemenata u tragovima koje organizam treba u količini manjoj od 100 miligrama na dan. Krom sudjeluje u nizu značajnih bioloških procesa koji se svakodnevno odigravaju u našem tijelu.
Zašto je krom važan?
Najznačajniju ulogu ima u povećavanju metabolizma glukoze, odnosno šećera, pojačavajući djelovanje inzulina i povećavajući osjetljivost staničnih receptora na inzulin. Na taj način omogućuje da inzulin bolje obavlja svoju funkciju u prijenosu šećera iz krvi u stanice tkiva. To dovodi do stabilizacije razine šećera u krvi, smanjuje rizik naglog porasta i pada šećera u organizmu, te se šećer bolje iskorištava kao pogonsko gorivo za stvaranje energije u stanicama. Istovremeno se koči njegova pretvorba u masne naslage.

Vjeruje se da krom može smanjiti tjelesnu težinu osobe tako da smanjuje količinu masti u tijelu. Za krom se također smatra da potiskuje apetit i stimulira proizvodnju topline u tijelu gdje se povećava potrošnja energije što može doprinijeti gubitku tjelesne težine.

Kako osigurati dovoljno kroma?
Količina kroma u hrani je različita i određena je za mali broj namirnica. Najbolji prirodni izvor kroma je pivski kvasac, no veliki broj ljudi ga ne podnosi, jer često izaziva probavne tegobe, nadutost i mučninu. No, kroma ima i u telećoj jetri, krumpiru u ljusci, kruhu od integralnog brašna, mrkvi, brokuli, jabuci, kukuruzu, banani, špinatu, kupusu i naranči. Slatke namirnice siromašne su kromom, a mogu pridonijeti i njegovu gubitku iz tijela.
Kada nema dovoljno kroma?
Hranom obično unesemo oko 50μg kroma na dan, dok pretpostavljene potrebe za tim mineralom iznose čak i do 200 μg. Niti u jednoj namirnici kroma nema u naročito velikoj količini. Kako je njegova iskoristivost iz hrane relativno mala, uz iscrpljenost tla te kod povećanog unosa šećera i masnoća, moguć je nedostatak kroma u tijelu.

Razina kroma u tkivu se smanjuje s godinama, pa se njegov nedostatak može povezati s povećanjem broja oboljelih od šećerne bolesti u starosti. Iako je tijelu krom potreban u vrlo malim količinama, ima presudan utjecaj na metabolizam šećera. Naime, kako krom sudjeluje u metabolizmu glukoze, ravnoteža šećera u krvi postepeno se remeti; obroci koji sadrže šećer više se dobro ne podnose, dolazi do stanja sličnih dijabetesu.

Krom pomaže djelovanju poznatog hormona u krvi – inzulina, te se još naziva i faktorom podnošenja glukoze.

Kod nedostaka kroma su osim toga zapaženi poremećaji rasta, povišenje očnog tlaka i razine kolesterola u krvi, povećanje postotka masnog tkiva u tijelu te nervni i moždani poremećaji. U područjima gdje se hranom unose premale količine kroma, zabilježen je znatan porast oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Preporučeni dnevni unos za krom je 50 do 200 μg za odrasle.