S obzirom na današnji tempo života i sve nezdraviju i neredovitiju prehranu, svjedoci smo epidemije pretilosti. Sama po sebi, ona uzrokuje brojna oboljenja, od kojih je najizraženiji visoki kolesterol.

Mnogi smatraju da visoki kolesterol ne mora biti vezan samo za prehranu i genetsko nasljeđe, nego da je i posljedica stresa. Najistaknutiji rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti upravo su povišena koncentracija LDL kolesterola te povišene vrijednosti triglicerida.

Kolesterol

Kolesterol je jedan od osnovnih sastojaka našeg organizma, sastavni je dio stanične membrane i osigurava normalno funkcioniranje svake stanice u organizmu.

Ipak, kao i svaka molekula u ljudskom organizmu, njegova razina mora biti kontrolirana homeostatskim mehanizmima, jer dugotrajna stanja povišenog ili smanjenog kolesterola mogu dovesti do razvoja niza bolesti.

O mastima i masnim kiselinama

Jedan od najčešćih pitanja je kako prehranom kontolirati ili sniziti povišenu razinu kolesterola u krvi. Preporuke o dijetoterapiji pri povišenom kolesterolu desetljećima su naglašavale važnost stroge kontrole unosa zasićenih masnih kiselina.

Posljednjih godina masti se često smatraju glavnim krivcem za mnoge bolesti modernog društva te je u tom smislu naglasak na njihovo uklanjanje iz prehrane naglašen. No baš suprotno očekivanom rezultatu, drastično smanjenje unosa masnoća dovelo je do sve većeg broja pretilih osoba jer je smanjeni energetski unos kompenziran povećanim unosom ugljikohidrata, što dovodi do prekomjernog lučenja inzulina te posljedično do povećane sinteze endogenih masti.

Ispravna preporuka nije drastično smanjenje masnoća u prehrani, nego je naglasak na smanjenom unosu zasićenih masnih kiselina kojih najviše ima u mliječnim proizvodima, palminom i kokosovom ulju, maslacu i mesu.

Bitan je također i odgovarajući omjer unosa masnih kiselina omega-3 i omega-6. Idealan omjer bio bi 1:5 (omega-3:omega-6). Stoga naglasak treba staviti na češću naviku konzumiranja ribe i morskih plodova.

Trans masne kiseline su nezasićene masne kiseline koje nastaju kemijskim procesima (npr. hidrogenacijom) biljnih ulja u svrhu poboljšanja fizikalnih svojstva proizvoda (npr. mazivost margarina) te roka trajanja kao konzervans. Zato npr. čips ili pommes frites iz fast food-a mogu stajati mjesecima bez da promjene boju, oblik ili okus.Trans masne kiseline dižu razinu kolesterola, ali što je još gore one su kancerogene.

Slatka tajna o mastima, a gorka o šećerima

Vjerojatno ste upoznati s mnogima od ovih tvrdnji: mast nas čini debljima, doprinosi bolesti srca, dovodi do dijabetesa i viška kilograma, zasićene masnoće su loše…

Niti jedan od tih uvjerenja o mastima nisu točne!

Kvalitetne masti mogu pomoći da postanete mršavi, zdravi i vitalni.

Desetljećima su nepravedno demonizirane prehrambene masnoće i uporno smo bili na dijeti s niskim udjelom masnoće što gotovo uvijek stvara kontra efekt – diže šećer.

Jednostavno rečeno: šećeri, a ne masti, su pravi negativci koji kradu naše zdravlje i sabotiraju naša nastojanja u reguliranju tjelesne težine.

Kvalitetne masti ubrzavaju metabolizam, potiču sagorijevanje masnoća, smanjuju glad, optimiziraju razinu kolesterola i smanjiti rizik bolesti srca.

Šećeri, a ne masti, debljaju. Više šećera znači da stanice postaju neosjetljive na inzulin. S toga tijelo “pumpa” sve više i više inzulina da smanji razinu šećera u krvi.

Kada ljudi jedu manje kvalitetnih masnoća, tada to nadoknađuju s više škroba ili šećera.

Da bi se tijelo riješilo viška šećera, zove u pomoć inzulin koji obustavlja spaljivanje masti i naređuje pretvorbu šećera u masti. To zapravo povećava razinu kolesterola niske gustoće koji u konačnici uzrokuje srčani udar.

Tako kada jedemo loše šećere i loše masti, tada se masti gomilaju kao masti, a loši šećeri se pretvaraju u dodatne masti.

Iz kategorije jeste li znali

Jeste li znali da postoje 3 esencijalne masne kiseline? Arahidonska, linolna i linolenska kiselina.

To su one masti koje tijelo ne može samo stvoriti, te ih zbog toga moramo unositi hranom ili kroz dodatke prehrani.

Ove esencijalne masne kiseline u tijelu stvaraju nizove omega-3 i omega-6 masnih kiselina.

Znate li koje esencijalne šećere tijelo treba i koje tijelo ne može samo stvoriti te ih zbog toga moramo unositi hranom?

Odgovor je niti jedan jedini šećer nije esencijalan!

Jeste li znali da tijelo samo može stvoriti glukozu? Proces se zove gluko-neo-geneza, odnosno stvaranje glukoze nanovo. A ono što tijelo može samo stvoriti više ne moramo unositi u tijelo, odnosno nije esencijalno. Tijelo nam signalizira dobiva li ili ne dobiva dovoljno kvalitetne masti.

Neki znakovi upozorenja su suha koža, ljuštenje kože te mekani, oštećeni ili krhki nokti.

Crvena riža

Fermentirana crvena riža (Monascus purpureus) u posljednjih nekoliko godina dobila je izrazitu popularnost nakon primjene pri indikaciji povišenog kolestrola.

Monakolini su tvari koje smanjuju povišeni udio kolkesterola, pri čemu se ističe monakolin K, tvar nalik lovastatinu.

Osim sadržaja monakolina, potencijalna komparativna prednost ekstrakta fermentirane crvene riže je sadržaj značajnih količina antioksidanasa koji posjeduju snažnu antioksidativnu aktivnost s ulogom očuvanja zdravlja kardiovaskularnog sustava.

Crvena riža i statini

U nekim se studijama pokazalo da fermentirana crvena riža ima istu terapijsku učinkovitost kao i statini, bilo da je sama ili u kombinaciji s drugim suplementima.

Pri upotrebi, zabilježena je klinički i statistički značajna redukcija LDL-kolesterola što upućuje na činjenicu da bi se taj fitofarmaceutik mogao koristiti kao sigurna i učinkovita terapija posebice kod pacijenata koji ne podnose statinsku terapiju.

Nakon dosta nedoumica u regulativi oko dopuštene razine lovastatina u preparatima koji nisu registrirani kao biljni lijek, EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) odobrava dnevnu razinu od 10 mg na kojoj možemo očekivati učinak pri redukciji povišenih koncentracija kolesterola.

Zasad ne postoji jasan klinički propis granice povišenog kolesterola u krvi, ali u praksi kod ljudi čiji ukupni kolesterol prelazi 6,5 ili 7 mmol/L pametno je posegnuti upravo za dodatkom prehrani na bazi crvene riže ako iz nekog razloga neće biti primijenjeni lijekovi statini.

Da bi se postigli rezultati, terapiju je potrebno početi provoditi već kod blažih promjena povećanja kolesterola, a bolje rezultate pokazuju pacijenti s normalnim indeksom tjelesne mase.

Kod uzimanja dodataka prehrani za sniženje kolesterola poželjna je konzultacija s liječnikom, osobito kod osoba koje već koriste lijekove za sniženje kolestrola te dojilje i trudnice.

Upotreba crvene riže nema smisla kod istovremne primjene lijekova na bazi statina.

Prilikom fermentacije riže djelovanjem crvenog kvasca dolazi do stvaranja i nusprodukta citrinina, koji je nefrotoksičan.

Citrinin je mikotoksin koji  je otrovan i ima negativne biološke posljedice na ljude i životinje.

Gornja dozvoljena granica citrinina je 50 ppb (parts per bilion) stoga pažnju treba usmjeriti na moguću prisutnost toksičnog spoja citrinina u samom preparatu te na količinu istog.

Lovastatin u dozi od 10 mg obično ne izaziva teže nuspojave i možemo ga shvatiti kao način korištenja minimalno potrebne doze za održavanje optimalne razine kolesterola.