Pravilan imunitet osnovni je preduvjet dobrog zdravlja. Zbog toga naš imunološki sustav mora stvoriti posebne imunološke uvjete koji će pomoći u neutraliziranju aktivnosti uzročnika bolesti u organizmu.
Nezadovoljavajuće djelovanje imunološkog sustava može se manifestirati općim umorom, čestim prehladama, gripom, kroničnim upalama, ponavljajućim bakterijskim, virusnim ili gljivičnim oboljenjima.
Utjecaji okoliša, prevelik unos šećera, hrana bogata konzervansima i aditivima, manjak tjelesne aktivnosti, pretilost su čimbenici koji utječu na slabljenje imunološkog sustava.
NO, ŠTO JE TO UOPĆE IMUNITET?
Imunitet je obrambena snaga organizma koja ga štiti od napada patogenih organizama.
Dijeli se na: nespecifični (urođeni) i specifični (stečeni) imunitet.
Specifični imunitet stječe se:
pasivno (rođenjem i prijenosom antitijela s majke na dijete; umjetno iz drugih izvora)
aktivno (prirodnim kontaktom sa stranim mikroorganizmima, odnosno imunizacijom).
Razlikujemo čitav niz tvari koje imaju određeni utjecaj na imunološki sustav. Takve tvari nazivaju se imunomodulatori. Ukoliko djeluju pozitivno na imunološki sustav, radi se o imunostimulansima, a ako imaju efekt potiskivanja, o imunosupresivima.
Pojava sve veće otpornosti ljudi na antibiotike potaknula je potragu za alternativnim i prirodnim terapijama, pogotovo u području osnaživanja imuniteta.
Tako su se, između ostalih, već 1960. počela provoditi istraživanja na beta glukanima.
Od tada, pa do današnjih dana provedena su i objavljena brojna istraživanja koja su, kao jednu od najvažnijih aktivnosti beta-glukana, potvrdila njegovu sposobnost regulacije imunološkog sustava.
Zahvaljujući brojnim znanstvenim istraživanjima kojima je dokazan njihov pozitivan učinak na zdravlje, beta-glukani se sve više koriste kao dodaci prehrani i kao sastavnica u obogaćenoj hrani.
KAKO DJELUJE BETA GLUKAN?
Beta-1,3 D glukan djeluje na dva sasvim različita načina
- potiče stvaranje koštane srži, a time i proizvodnju leukocita i trombocita koji su prva crta obrane organizma;
- aktivira makrofage – stanice koje čine energetsku centralu imunološke aktivnosti i time izaziva cijeli niz obrambenih reakcija u organizmu.
Da bi mogli obavljati svoju funkciju, makrofagi moraju prijeći iz stanja mirovanja u aktivno stanje koje je osnovni preduvjet za njihovo uspješno djelovanje.
Aktivirani makrofagi imaju povećanu sposobnost pronalaska, prepoznavanja te uništenja patogena.
Beta-1,3-glukani najčešće se primjenjuju kod infektivnih bolesti kao što su infekcije respiratornog trakta, infekcije izazvane gljivicama, bakterijama, virusima.
Beta-1,3-D-glukani smatraju se jednim od najsigurnijih imunomodulatora, barem prema dosada dostupnim studijama. S obzirom na svojstvo modulacije imunološkog odgovora, teoretski bi mogli izazvati i neželjene učinke kod bolesti koje su autoimune etiologije.
FDA (Američka uprava za hranu i lijekove) 2008. godine beta-glukanima iz kvasca Saccharomyces cerevisiae dodijelila je status GRAS. To je status za hranu i sastojke hrane koji znači da su „općenito prepoznati kao sigurni za primjenu
Znanstveno je dokazano da je kao imunomodulator biološki najaktivniji beta glukan u kojemu je glukoza povezana vezom 1,3: beta-1,3 D glukan. Istraživanja su također pokazala da (1,3/ 1,6) beta glukan ima veću biološku aktivnost nego njegov solubilni oblik (1,3/ 1,4).
Smatra se da su minimalni zahtjevi za adekvatnu učinkovitost primjene beta-1,3-glukana stupanj čistoće i ekstrakcija te purifikacija do minimalno 70-85% beta-1,3-glukana.
Purifikacija, odnosno uklanjanje manoproteina i lipida iz stanične stijenke kvasca tijekom procesa proizvodnje, jedan je od imperativa kojim se postiže povećana bioraspoloživost i jedan od glavnih činbenika koji utječu na učinkovitost beta glukana
Najlakše dostupan i najaktivniji izvor beta-(1-3)(1-6) veze glukana je stanična stijenka pivskog kvasca – Saccharomyces cerevisiae
PRIMJENA BETA-GLUKANA U DJEČJOJ DOBI
Kompromitacija otpornosti organizma u dječjoj dobi, a napose sklonost djece infekcijama respiratornog trakta, oduvijek je predstavljala izazov za potencijalnu primjenu dodataka prehrani za modulaciju imunosnog sustava.
Postoji teoretska sumnja da s imunomodulatorima ne bi trebalo počinjati u pedijatrijskoj dobi kako učinak ne bi završio s mogućim autoimunim odgovorom u nedovoljno razvijenom imunološkom sustavu djeteta.
