Mnoštvo je istraživanja već dokazalo utjecaj koji fizička aktivnost ima na psihičko stanje ljudi. Jedan od glavnih problema s kojima se ljudi bore i glavni uzrok brojnih zdravstvenih poteškoća je višak kilograma. Europska zdravstvena anketa otkrila je poražavajuće činjenice za Hrvate: čak 67,5% muškaraca (najviše u Europi) te 48,3% žena ima višak kilograma.
Održavanje normalne tjelesne težine
Višak kilograma jedan je od uzročnika bolesti kao što su bolesti srca, moždani udar, dijabetes, astma, visoki krvni tlak, apneja u snu i druge. Do viška kilograma dolazi kad osoba putem hrane unosi više energije nego što je potroši na dnevnoj bazi. Drugim riječima, previše jede ili ima premalo fizičke aktivnosti (ili oboje). Također, može pridonijeti genetika, određene vrste lijekova (recimo antidepresivi), hormonalni poremećaji (osobito štitnjače) te neke vrste bolesti.
Pošto do viška kilograma primarno dolazi kad unosimo više kalorija nego što li potrošimo, da bismo poništili učinke potrebno je imati zdravu prehranu i povećati fizičku aktivnost. Od zdrave prehrane potrebno je na tanjur stavljati meso bez masti, ribu, voće i povrće, cjelovite žitarice te mliječne proizvode s malo masti, a smanjiti ili izbaciti napitke s puno šećera, masnu fast food hranu, kolače, sladoled, grickalice poput čipsa i slično.
Fizička aktivnost ima brojne benefite
Fizička aktivnost doprinosi održavanju normalne tjelesne težine, čime pak se smanjuje rizik od brojnih bolesti. Osim toga, fizička aktivnost pozitivno djeluje i na naš mozak – stimulira otpuštanje određenih kemikalija koje nas čine sretnima i opuštenima. Pošto vježbanje dovodi više kisika u različite dijelove tijela, ono rezultira i dvjema naizgled kontradiktornim stvarima: povećanjem energije i većom kvalitetom sna.
Osim što nam višak kilograma donosi zdravstvene poteškoće, često osobe doživljavaju problem i kao čisto estetski, stoga ne čudi što veliki postotak nas ima „boljku“ u obliku viška kilograma ili pak jednostavno želi učvrstiti svoje tijelo. Zadovoljstvo vlastitim izgledom rezultira zdravim samopouzdanjem, što pak dovodi do smanjenja stresa, mentalne stabilnosti i lakšeg nošenja sa svakodnevnim problemima.
Vrste fizičke aktivnosti
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odraslima u dobi od 18-64 godine preporuča 150-300 minuta umjerene aktivnosti tjedno, ili pak 75-150 minuta visoke fizičke aktivnosti tjedno. Izbor fizičkih aktivnosti je velik, a najbolje bi bilo odabrati one koje vama najbolje odgovaraju te kombinirati aktivnosti iz tri glavne kategorije:
- Vježbe fleksibilnosti (npr. joga) – rad na povećaju fleksibilnosti mišića i zglobova
- Aerobne vježbe (npr. hodanje, trčanje) – rad na kardiovaskularnom sustavu
- Anaerobne vježbe (npr. dizanje utega, sprintanje) – rad na izgradnji mišića
Uz klasično vježbanje, pomoći će i sitnice koje možete uključiti u svakodnevnu rutinu. Fizička aktivnost može biti i da umjesto dizala u zgradi koristite stepenice, auto zamijenite pješačenjem ili bicikliranjem. Izađite nekoliko stanica prije iz tramvaja ili autobusa te nastavite pješice, a umjesto izležavanja ispred TV-a odlučite se na laganu šetnju.
